U organizaciji Akademije socijalne skrbi i Koordinacije komora u sustavu socijalne skrbi – KOKOSS , u Zagrebu je 7. listopada održana Konferencija „Mostovi znanja – cjeloživotno učenje kao temelj profesionalne izvrsnosti“.
Pozdravne i uvodne riječi uputili su ravnateljica Akademije socijalne skrbi Marija Barilić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa te, u ime komora u sustavu socijalne skrbi, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika Domagoj Kronstein.
U sklopu konferencije održane su dvije panel-rasprave, kao i tri tematska izlaganja. Temu cjeloživotnog učenja zanimljivim izlaganjem otvorila je izv. prof. dr. sc. Anja Mirosavljević, profesorica na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, dok su svoje bogato iskustvo cjeloživotnog učenja i motivacije za isto sa sudionicima podijelile dr. sc. Marijana Ljubić i Božena Lončar, profesorica pedagogije i psihologije.
U prvoj panel-raspravi, posvećenoj institucionalnoj podršci i pristupima cjeloživotnom učenju, sudjelovali su:
- Sanja Mladenić, predstavnica Policijske akademije,
- Mislav Šimić, predstavnik Pravosudne akademije,
- Dragica Kovčalija, predstavnica Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
- Matej Korušac, predstavnik Akademije socijalne skrbi.
Sudionici su predstavili načine na koje njihove institucije podržavaju kontinuirani profesionalni razvoj te istaknuli važnost suradnje i razmjene iskustava između sektora.
Druga panel-rasprava posvećena je ulozi komora u sustavu socijalne skrbi kao nositeljima profesionalne izvrsnosti. Panel su činili:
- Domagoj Kronstein, predsjednik Hrvatske komore socijalnih radnika
- Alma-Marija Rovis Brandić, predsjednica Hrvatske komore socijalnih pedagoga
- Ana Skender, predsjednica Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora
- Tanja Dejanović Šagadin, zamjenica predsjednika Hrvatske komore psihoterapeuta
- Dubravka Svilar Blažinić, predstavnica Hrvatske komore psihologa
Predstavnici komora osvrnuli su se na razvoj uloge svojih organizacija, izazove s kojima se susreću te načine na koje podupiru svoje članove u cjeloživotnom učenju i stručnom usavršavanju.
Kroz rasprave i zaključke konferencije potvrđeno je nekoliko ključnih poruka:
- Cjeloživotno učenje više nije dodatak sustavima stručnog usavršavanja, već uvjet održivog razvoja institucija i profesionalne izvrsnosti.
- Institucije trebaju strateški integrirati cjeloživotno učenje u svoje politike, proračune i prakse.
- Važno je razvijati i individualnu motivaciju i institucionalnu kulturu koja podržava učenje, razmjenu i prihvaćanje pogrešaka kao dijela rasta.
- Novi obrazovni modeli moraju biti fleksibilni, modularni i prilagodljivi potrebama suvremenih stručnjaka.
- Suradnja i partnerstva između sektora ključni su za izgradnju „mostova znanja“ i zajedničkih razvojnih programa.
Na završetku konferencije istaknuto je kako su upravo takvi susreti temelj za stvaranje mreže suradnje i međusobnog učenja:
„Danas smo zajedno izgradili snažne temelje za buduću suradnju. Mostovi znanja nisu samo metafora, već aktivna mreža koju gradimo kroz svaku edukaciju i razmjenu iskustava. Profesionalna izvrsnost nije odredište, već putovanje stalnog učenja.“
Konferencija je završila porukom da samo kroz kontinuirano ulaganje u znanje možemo osigurati visoku kvalitetu usluga i trajnu snagu stručne zajednice.
